Partneri Srbija

Kada sudija zaboravi na Zakon i manire

19.12.2022.

Ovim putem skrećemo pažnju javnosti na neprimeren i neprofesionalan odgovor koji smo dobili od Višeg suda Kraljevu, posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije na zahtev za pristup informacijama od javnog značaja.

Partneri Srbija uputili su Višem sudu u Kraljevu, posebnom odeljenju za suzbijanje korupcije 03. novembra 2022. godine zahtev za pristup informacijama od javnog značaja u kojem je traženo dostavljanje informacija o broju primljenih optužnih akata i broju prvostepenih postupaka koji se trenutno vode pred ovim sudom u vezi sa krivičnim delima povezanim sa korupcijom. Radi se krivičnim delima 156, 359, 361, 362, 363, 364, 365, 366, 367 i 368. Krivičnog zakonika koja se odnose na zloupotrebu službenog položaja, proneveru, primanje i davanje mita, protiv zakonitu naplatu i isplatu itd.

Partneri Srbija su poslali istovetne zahteve u sva četiri suda na teritoriji Republike Srbiji koji imaju formirana posebna odeljenja za suzbijanje korupcije. Posebna odeljenja u Beogradu, Nišu i Novom Sadu dostavila su Partnerima Srbija tražene informacije u zakonskom roku, dok je sud u Kraljevu odbio da dostavi tražene informacije uz neprimeren i neprofesionalan ton dopisa, kršeći više članova Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.

U odgovoru Suda navedeno je da tražene informacije ne predstavljaju informacije od javnog značaja. Navedeno je i da dobijanje informacija zahteva statističku analizu i obradu, te angažovanje ljudskih resursa i vremena Posebnog odeljenja suda, a u poslednjem pasusu odgovora, navedeno je sledeće:
„Dakle, molimo vas da informacije od značaja za vaša istraživanja, analize, doktorske disertacije i slične projekte pribavite sami, SOPSTVENIM ISTRAŽIVAČKIM RADOM, a ne da taj rad uvaljujete drugima pod kišobranom „zahteva za pristup informacijama od javnog značaja“."

Smatramo da je Viši sud u Kraljevu pogrešno procenio da tražene informacije nisu informacije od javnog značaja, čime je uskratio pravo na pristup informacijama od javnog značaja, suprotno članu 5. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, kao i članovima 8. i 9 koji se odnose na isključenje i ograničenje slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja. Osnovna svrha osnivanja posebnih odeljenja za suzbijanje korupcije pri višim sudovima u Srbiji je suđenje u predmetima koji su povezani sa krivičnim delima navedenim u zahtevu, stoga tražene informacije moraju predstavljati informacije od javnog značaja jer su u direktnoj vezi sa osnovnom nadležnošću Višeg suda u Kraljevu posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije.

Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja jasno propisuje situacije i razloge zbog kojih građanima može biti uskraćeno pravo na pristup informacijama od javnog značaja. Naime, u članu 8. se navodi da prava iz ovog Zakona mogu biti ograničena isključivo ograničenjima propisanim ovim Zakonom ako je to neophodno u demokratskom društvu radi zaštite od ozbiljne povrede pretežnijeg interesa zasnovanog na Ustavu ili zakonu. U članu 9, kojim su propisana ograničenja jasno se navodi u kojim situacijama organ javne vlasti može tražiocu uskratiti pristup informacijama od javnog značaja, te je lako utvrditi da se argumentacija navedena u odgovoru Višeg suda u Kraljevu ne nalazi među razlozima za isključenje i ograničenje prava na pristup informacijama od javnog značaja, niti je neophodno uskratiti tražene informacije radi zaštite od ozbiljne povrede pretežnijeg interesa zasnovanog na Ustavu ili zakonu.

U prilog tome da tražene informacije predstavljaju informacije od javnog značaja govori činjenica da su ostali sudovi odgovorili na zahtev. 

Takođe, smatramo da je Sud prekršio Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja zbog toga što je propustio da donese obrazloženo rešenje kojim se odbija zahtev za pristup informacijama (član 16 Zakona).

Odgovor koji smo dobili ne sadrži nijedan od elemenata rešenja o odbijanju zahteva. Dokument nije naslovljen kao rešenje, u njemu nije dato pravno i argumentovano obrazloženje zašto se zahtev odbija uz pozivanje na ograničenja propisana Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, zatim nije primenjen tzv. trodelni test kojim se utvrđuje da li tražene informacije predstavljaju informacije od javnog značaja, a koji su organi javne vlasti dužni da sprovedu u situacijama kada smatraju da tražene informacije ne predstavljaju informacije od javnog značaja, i poslednje, u odgovoru se ne navode pravna sredstva za izjavljivanje žalbe koja stoje na raspolaganju tražiocu informacije.
Zbog svega navedenog Partneri Srbija su uputili žalbu Povereniku. Nažalost, nepoverenje građana u pravosuđe se dodatno produbljuje ovakvim postupanjem sudova.

 

 

 

 

Kategorije

Unapređenje poverenja građana u pravosudni sistem Srbije