Partneri Srbija

7 osnovnih preporuka za implementaciju Zakona o digitalnim uslugama na Balkanu

29.08.2024.

Evropska Unija je Zakon o digitalnim uslugama (DSA) usvojila 2022. godine, a njegova puna primena počinje 17. februara 2024. godine. U toku procesa harmonizacije pravnog okvira sa propisima EU, očekuje se da zemlje Zapadnog Balana uskoro započnu proces usvajanja zakona po uzoru na DSA. Osnovni cilj ovog propisa je da sve ono što je ilegalno u offline okruženju bude ilegalno i online. Ovaj zakon uspostavlja odgovornost digitalnih platformi i pretraživača za suzbijanje štetnog sadržaja i dezinformacija. Takođe, DSA propisuje nova ovlašćenja i nadležnosti za državne institucije, a važnu ulogu u ovoj priči imaju i medijske organizacije, organizacije civilnog društva, fact-checkeri i stručna javnost.
 
U ovoj studiji smo analizirali spremnost zemalja Zapadnog Balkana za usklađivanje njihovih nacionalnih propisa sa Zakonom o digitalnim uslugama (Digital Services Act-DSA). Ovaj Zakon predstavlja najambiciozniju regulativu, kako na nivou EU, tako i na globalnom nivou, koja ima za cilj zaštitu osnovnih prava korisnika digitalnih usluga. To čini propisivanjem mehanizama za zaštitu digitalnog prostora od ilegalnog sadržaja i postavljanjem pravila za transparentnost i odgovornost digitalnih platformi. Zajedno sa Zakonom o digitalnim tržištima (Digital Markets Act-DMA), čini deo EU paketa za digitalne usluge, čiji je cilj zaštita korisnika digitalnih usluga uz podsticanje inovacija. Međutim, DSA i DMA donose niz izazova, pretežno vezanih za njihov mogući uticaj na slobodu izražavanja.

Studija sadrži pregled stanja u svih šest zemalja Zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Srbija, Albanija i Severna Makedonija) kao i primere implementacije DSA-a u nekoliko zemalja Evropske Unije (Francuska, Nemačka i Rumunija).

7 osnovnih preporuka za implementaciju Zakona o digitalnim uslugama na Balkanu
  1. Sprovođenje i usklađivanje sa DSA i DMA moraju biti zasnovani na prekograničnom, kolektivnom i participativnom procesu.
  2. Regulisanje pružatelja digitalnih usluga mora osigurati visok nivo zaštite kada je u pitanju sloboda izražavanja i medijske slobode, u skladu sa međunarodnim standardima.
  3. Pravna sigurnost i dugoročna funkcionalna i otvorena angažovanost na mreži moraju biti očuvani.
  4. Nezavisnost dizajna i sprovođenja DSA kroz nezavisne Koordinatore digitalnih usluga.  
  5. Koordinisan, regionalni pristup, vođen od strane organizacija civilnog sektora usmerenu na ljudska prava za predstojeći proces usklađivanja sa DSA i DMA u regionu.
  6. Nastaviti sa jačanjem sistemske saradnje sa Evropskom komisijom, Koordinatorima digitalnih usluga i evropskim profesionalnim telima.
  7. Pokrenuti duboku i dvosmernu saradnju sa platformama o pitanjima koja hitno treba rešavati u regionalnom kontekstu u skladu sa DSA mehanizmima za procenu.
 
Ostale preporuke možete pročitati u našoj Studiji: https://www.partners-serbia.org//public/news/dsa-wb-new.pdf
Prevod dela Studije na srpski možete naći na linku: https://www.partners-serbia.org//public/news/analiza-o-digitalnim-uslugama.pdf
 
Studija je razvijena u okviru projekta „Budućnost zapadnog Balkana u digitalnoj Evropi“ koji podržava Fondacija za otvoreno društvo – Zapadni Balkan.
 

Kategorije

Vesti