Održan okrugli sto „Tajnost i pravo na pristup informacijama od javnog značaja: pravni okvir i praksa“
Partneri Srbija, u saradnji sa Misijom OEBS-a u Srbiji, održali su okrugli sto „Tajnost i pravo na pristup informacijama od javnog značaja: pravni okvir i praksa“, posvećen razmatranju izazova u primeni Zakona o tajnosti podataka i njegovog odnosa sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Događaj je održan 16. decembra 2025. u prostorijama Misije OEBS-a.
Okrugli sto organizovan je iz dva ključna razloga. Prvi je najava Ministarstva pravde o otpočinjanju procesa izmena Zakona o tajnosti podataka, koju su Partneri Srbija dobili 24. oktobra 2025. godine kao odgovor na zahtev za pristup informacijama od javnog značaja. Drugi razlog bilo je predstavljanje nacrta analize koju su pripremili Partneri Srbija, a koja se bavi izazovima u primeni Zakona o tajnosti podataka iz ugla civilnog sektora i medija, kao i odnosom ovog zakona sa propisima koji uređuju pravo na pristup informacijama.
Događaj je bio prilika da predstavnici institucija, civilnog društva i medija razmene iskustva i diskutuju o problemima u praksi, sa posebnim fokusom na neopravdano označavanje podataka kao tajnih i posledice takve prakse po transparentnost rada organa javne vlasti.
Učesnicima događaj prvo su se obratile Avgusta Federston, šefica Odeljenja za demokratizaciju u Misiji OEBS-a u Srbiji, i Ana Toskić Cvetinović, izvršna direktorka organizacije Partneri Srbija. Gospođa Federston osvrnula se na dugogodišnju saradnju OEBS-a sa institucijama i civilnim društvom u Srbiji, ističući značaj jačanja transparentnosti i odgovornosti organa javne vlasti kao ključnih demokratskih principa. Izvršna direktorka Partnera Srbija ukazala je na dugogodišnje sistemske probleme u primeni Zakona o tajnosti podataka, posebno na izostanak efikasnog nadzora nad njegovom primenom.

Na okruglom stolu, kao uvodničarke u temu učestvovale su:
- Slavoljupka Pavlović, v.d. pomoćnica generalnog sekretara, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
- Ivana Milosavljević, novinarka, Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS)
- Jelena Pejić Nikić, viša istraživačica, Beogradski centar za bezbednosnu politiku
- Kristina Obrenović, istraživačica, Partneri Srbija
Kristina Obrenović predstavila je nacrt Analize o primeni Zakona o tajnosti podataka, ukazujući na ključne normativne i institucionalne nedostatke koji negativno utiču na praksu. Među njima su: previše sažet zakonski tekst koji se oslanja na veliki broj podzakonskih akata, neprecizno i preširoko definisanje pojma tajnog podatka i kriterijuma za određivanje stepena tajnosti, višegodišnje odsustvo nadzora nad primenom zakona, kao i izostanak ozbiljne krivične odgovornosti za nezakonito označavanje podataka kao tajnih.
Slavoljupka Pavlović istakla je probleme koje institucija Poverenika uočava u postupcima po žalbama koje se odnose na tajnost podataka, uključujući nedovoljno poznavanje propisa od strane organa javne vlasti, kao i praksu označavanja tajnim podataka koji bi trebalo da se štite drugim zakonima, poput Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Posebno je ukazala na nedovoljno obrazlaganje odluka prvostepenih organa kada zahteve odbijaju zbog tajnosti.
Ivana Milosavljević govorila je o iskustvima novinara u praksi, ističući da se pravo na pristup informacijama često ograničava neopravdanim pozivanjem na tajnost, ali i drugim oblicima opstrukcije, poput prekoračenja zakonskih rokova ili dostavljanja nepotpunih informacija.
Jelena Pejić Nikić ukazala je na dugogodišnje probleme u komunikaciji i saradnji između organa iz sektora bezbednosti i civilnog sektora. Kao posebno problematične istakla je poteškoće u pristupu podacima o primeni mera tajnog nadzora komunikacija, uključujući broj sprovedenih mera prisluškivanja i pristupa zadržanim podacima telekomunikacionih operatera.
U zaključku diskusije, učesnici događaja su se saglasili da je proces izmena Zakona o tajnosti podataka prilika za unapređenje normativnog okvira i prakse. Istaknulta je potreba za boljom saradnjom između civilnog društva i institucija prilikom kreiranja ključnih javnih politika, poput Zakona o tajnosti podataka, ali i Zakona o unutrašnjim poslovima.
Ovaj događaj organizovan je u saradnji sa Misijom OEBS-a u Srbiji u okviru projekta „Konsolidovanje procesa demokratizacije u sektoru bezbednosti u Republici Srbiji” koji je finansijski podržala Vlada Švedske.

