Saopštenje organizacije Partneri Srbija povodom Međunarodnog dana prava javnosti da zna: Kome treba informisan građanin?
Međunarodni dan prava javnosti da zna (28. septembar) obeležava se ove godine u jeku predizborne kampanje za parlamentarne izbore koji će biti održani 25. oktobra 2026. godine. Ovaj dan obeležavamo i bez Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, kome je mandat istekao u julu 2026. godine. Narodna skupština je istog meseca pokrenula proces izbora novog Poverenika, ali je postupak prekinut zbog raspisivanja izbora i raspuštanja Narodne skupštine. Podsetimo, Narodna skupština je imala obavezu da postupak izbora novog Poverenika pokrene najkasnije 180 dana pre isteka mandata prethodnog Poverenika.
Svake godine Partneri Srbija, zajedno sa kolegama iz regiona, sprovode istraživanje o otvorenosti i transparentnosti institucija, koje pokazuje da za deset godina institucije u Srbiji nisu ostvarile napredak veći od margine greške.[1] Istraživanje uključuje preko 100 indikatora, a srpske institucije u proseku 10 godina uzastopno ispunjavaju manje od dve treći indikatora. Konkretno, Vlada Srbije je u prvoj godini merenja (2015/2016) ispunjavala 57,9% indikatora otvorenosti, a u poslednjoj godini monitoringa (2025/2026) ispunjava 55,6 %. Ista situacija je kada se gledaju prosečni rezultati ministarstava, kao i Narodne skupštine. Što znači da su institucije u Srbija na istom nivou otvorenosti kao i pre 10 godina kada je ovo istraživanje prvi put sprovedeno. Poređenja radi, Vlada Severne Makedonije u poslednjem ciklusu merenja ispunjava 75% svih mernih indikatora, a parlament Crne Gore 82,26 %.
Deset ciklusa merenja omogućava nešto što pojedinačni godišnji izveštaj ne može - da se rezultati Srbije čitaju kao trend, a ne kao niz izolovanih ocena. U celom posmatranom periodu vlast (i zakonodavnu i izvršnu) u Srbiji čini ista politička većina, stoga se loši rezultati u oblasti transparentnosti ne mogu pripisati smeni vlasti, promeni političkog kursa ili nasleđenim problemima prethodne vlasti. Odluke o otvorenosti i transparentnosti institucija su pod neprekinutom političkom kontrolom iste vlasti 14 godina.
Time zatvorenost izvršne i zakonodavne vlasti prestaje da bude niz nepovoljnih okolnosti i postaje odlika sistema- stabilno stanje koje traje jer ne postoji politički interes da se promeni.
U istom periodu, Srbija je reformu javne uprave i evropske integracije držala u prvom planu svojih deklarativnih prioriteta i preduzela niz koraka koji su, na papiru, trebalo da unaprede upravo ono što istraživanje Partnera Srbija meri. Izmenjen je Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja (2021), uspostavljen je Jedinstveni informacioni sistem informatora o radu (2022), izrađen je novi Portal javnih nabavki (2020) i izmenjen zakon koji tu oblast uređuje, usvojeno je više strategija za borbu protiv korupcije i višestruko je proširen obim elektronskih usluga. Uz sav taj obim aktivnosti, ukupan rezultat se nije pomerio.
Objašnjenje tog raskoraka ne nalazi se u nedostatku propisa i strateških dokumenata, već u tome što propisi nisu praćeni primenom, niti su praćeni kažnjavanjem za kršenje. Ovakvi rezultati otvaraju i pitanje kvaliteta rada Poverenika čiji je mandat istekao, jer se nalazio sedam godina na čelu institucije koja ima ovlašćenja za kažnjavanje institucija za kršenje zakona u ovoj oblasti.
Zato je dobar trenutak da na Međunarodni dan prava javnosti da zna podsetimo na važnost transparentnosti, jer ona građanima omogućava da odluku o tome za koga će glasati donesu na osnovu dostupnih i proverljivih informacija, a ne samo na osnovu medijskih izjava kandidata i praznih političkih poruka. Informisano donošenje odluka nije važno samo na dan izbora. Građani svakodnevno formiraju stavove o javnim politikama, zakonima i radu institucija. Ako relevantne informacije nisu dostupne, lakše je plasirati ulepšanu sliku stvarnosti i širiti dezinformacije.
Informisan građanin je slobodan građanin, sposoban da donosi odluke na osnovu činjenica. Možda je upravo to jedan od razloga niske transparentnosti institucija u Srbiji.
[1] Rezultati istraživanja dostupni su na sajtu organizacije Partneri Srbija: https://www.partners-serbia.org/post?id=745
