Partneri Srbija

Publikacije

Privatnost i zaštita podataka o ličnosti u Srbiji - Analiza odabranih sektorskih propisa i njihove primene

Privatnost i zaštita podataka o ličnosti u Srbiji - Analiza odabranih sektorskih propisa i njihove primene

Svrha ove publikacije je da doprinese razumevanju slabosti postojećih propisa i njihove primene, u konkretnim sektorskim oblastima, sa preporukama kako da se prepoznato stanje unapredi. Sam odabir tematskih oblasti odražava visok nivo posvećenosti organizacija koje sprovode projekat ljudskim pravima, posmatrano šire od prava na privatnost i zaštitu podataka o ličnosti. Nadamo se da će predstavljene analize, osim svog primarnog cilja, doprineti i boljem razumevanju značaja prava na privatnost i zaštitu podataka o ličnosti kao preduslova za zaštitu drugih prava i sloboda, poput slobode izražavanja i prava na zaštitu od diskriminacije, kao i potvrdi neraskidive veze između privatnosti i ljudskog dostojanstva.

Saznajte više PREUZMITE DOKUMENT

Šta možemo da saznamo o radu društava kapitala u javnom vlasništvu i javnih preduzeća od drugih javnih institucija?

Šta možemo da saznamo o radu društava kapitala u javnom vlasništvu i javnih preduzeća od drugih javnih institucija?

U situacijama kada javna preduzeća i društva kapitala ne objavljuju proaktivno informacija o svom radu, ili odbijaju da dostave informacije po zahtevima za slobodan pristup informacijama od javnog značaja, deo informacija o njihovom radu moguće je dobiti upućivanjem zahteva za slobodan pristup informacijama od javnog značaja institucijama koje su zadužene za nadzor i praćenje poslovanja ovih subjekata. Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja navodi da su informacije od javnog značaja, informacije koje nastaju u radu organa javne vlasti, ili ih organ javne vlasti poseduje. Imajući to u vidu, u okviru projekta „Gde je javnost u javnim preduzećima?“ mapirali smo institucije za koje smo na osnovu njihovih ovlašćenja i nadležnosti procenili da poseduju određene informacije o radu javnih preduzeća i društava kapitala u javnom vlasništvu. Istraživanje je pokazalo u kojoj meri su mapirane institucije otvorene i spremne da pruže informacije o radu javnih preduzeća i društava kapitala, kao i koje vrste informacije je moguće dobiti upućivanjem zahteva za slobodan pristup informacijama od javnog značaja.

Saznajte više PREUZMITE DOKUMENT

Alternativni izvori zvaničnih informacija o radu društava kapitala i javnih preduzeća

Alternativni izvori zvaničnih informacija o radu društava kapitala i javnih preduzeća

Pristup informacijama od javnog značaja predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava i stubova savremene države koja počiva na principima otvorenog društva, demokratije i vladavine prava. U Republici Srbiji pravo na pristup informacijama garantovano je Ustavom a detaljnije uređeno kroz Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Srbija je u dužem periodu bila jedna od najbolje rangiranih država u svetu u pogledu sadržine zakona koji uređuju materiju pristupa informacijama od javnog značaja. Kroz šesnaestogodišnju primenu Zakona, njegovi korisnici – udruženja i mediji pre svih, ali i „obični“ građani - prepoznali su mogućnosti pribavljanja informacija i dokumenata kojima se upoznaju sa radom institucija u Republici Srbiji.

Saznajte više PREUZMITE DOKUMENT

Analiza Pregleda odredaba koje se menjaju u Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja

Analiza Pregleda odredaba koje se menjaju u Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja

Nakon što je skoro cela 2019. godina protekla bez informacija o nastavku procesa donošenja novog zakona, MDULS je 5. novembra 2019. godine objavilo Pregled odredbi koje se menjaju u Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Na prvi pogled nije sasvim jasno da li navedeni dokument treba posmatrati kao novi nacrt zakona, ili kao pripremni/radni dokument MDULS-a na osnovu kojeg će biti izrađen novi nacrt zakona. U slučaju da ovaj Pregled postane novi Nacrt, u ovoj formi, ili uz još neke naknadne ali ne suštinske izmene, pa takav poslat direktno Vladi, a potom i Narodnoj skupštini na usvajanje, obesmišljava se celokupan proces učešća javnosti kroz proces javnih konsultacija.

Saznajte više PREUZMITE DOKUMENT

Kako do informacija o radu sudova - Smernice za tražioce informacija od javnog značaja

Kako do informacija o radu sudova - Smernice za tražioce informacija od javnog značaja

Imajući u vidu da tražioci informacija, kako bi pristupili podacima o radu organa javne vlasti, sve češće koriste mehanizam slanja zahteva za slobodan pristup informacijama od javnog značaja, u nastavku ovog teksta predstavićemo osnovne smernice pomoću kojih će tražioci što lakše doći do nformacija koje su im potrebne.

Saznajte više PREUZMITE DOKUMENT

Analiza primene standarda transparentnosti u sudovima u Republici Srbiji

Analiza primene standarda transparentnosti u sudovima u Republici Srbiji

Pravo na slobodan pristup informacijama od javnog značaja jedan je od najznačajnijih mehanizama za kontrolu rada organa javne vlasti. Ovim pravom se obezbeđuje njihov transparentan rad, umanjuje mogućnost korupcije i štite interesi javnosti. Na obavezu organa javne vlasti da svoj rad učine javnim i dostupnim građanima upućuje i Ustav Republike Srbije, koji jemči svima pravo na pristup podacima koji su u posedu državnih organa i organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, u skladu sa zakonom. Ova oblast bliže je uređena Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.

Saznajte više PREUZMITE DOKUMENT

Mediji i pravo na privatnost tokom epidemije virusa korona

Mediji i pravo na privatnost tokom epidemije virusa korona

Opšta ocena o važnoj ulozi medija kao posrednika između donosilaca odluka i građana dobila je na značaju tokom pandemije virusa korona zato što se radi o nepoznatom virusu i sasvim novim pravilima ponašanja, koji su zahtevali intenzivno javno informisanje. Izveštaj se bavi pitanjem tretmana ličnih podataka građana u medijskom izveštavanju o virusu korona, polazeći od toga da podaci o zdravstvenom stanju predstavljaju naročito osetljive podatke o ličnosti i da proglašenje epidemije i uvođenje vanrednog stanja nisu suspendovali odredbe domaćeg zakonodavstva, pravilnike Regulatornog tela za elektonske medije i Etički kodeks novinara Srbije. Poznati po senzacionalizmu, objavljivanju potresnih fotografija, potragama za komšijama i neimenovanim poznanicima, domaći mediji su i tokom pandemije nastavili da krše pravo na privatnost građana.

Saznajte više PREUZMITE DOKUMENT

Uticaj Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći na rad organizacija civilnog društva

Uticaj Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći na rad organizacija civilnog društva

Pitanje besplatne pravne pomoći godinama je bilo predmet spora između predstavnika advokature i organizacija civilnog društva. Nakon višegodišnje diskusije ko, kada i pod kojim uslovima sme pružati pravnu pomoć,Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći stupio je na snagu 1. oktobra 2019. godine. U samom tekstu Zakona primećeno je više nejasnoća, kako u pogledu određivanja pružalaca besplatne pravne pomoći, tako i u pogledu samih korisnika kojima pravna pomoć može biti pružena. Nedovoljnom preciznošću pojedinih odredaba takođe je ostavljena mogućnost za proizvoljno tumačenje. Isto tako, Zakon predviđa ograničenja usmerena ka udruženjima građana kao pružaocima besplatne pravne pomoći, odnosno dopušta udruženjima građana da pružaju pravnu pomoć, ali samo na osnovu odredbi zakona koji uređuju pravo azila i zabranu diskriminacije.

Saznajte više PREUZMITE DOKUMENT

Video nadzor: sredstvo za unapređenje bezbednosti ili kršenje privatnosti građana?

Video nadzor: sredstvo za unapređenje bezbednosti ili kršenje privatnosti građana?

Praksa uspostavljanja i koriščenja sistema za video nadzor u Srbiji odlikuje se manjkom transparentnosti procesa i nedovoljnom usklađenošću ovih aktivnosti za Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i drugim propisima. Potreba za boljim regulisanjem oblasti video nadzora javlja se kao posledica više primera u kojima su ovakvi sistemi na pogrešan način korišćeni u Srbiji. Pitanje opravdanosti uvođenja sistema za video nadzor javnih površina postalo je aktuelno početkom 2019. godine kada su predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova informisali javnost o namerama da započnu projekat “Siguran grad”. Kako je tada najavljeno, projekat podrazumeva masovnu obradu podataka o ličnosti građana Srbije korišćenjem opreme za video nadzor, što uključuje i korišćenje softvera za prepoznavanje lica. Javnost ni danas nema pouzdanu informaciju o broju kamera i lokacijama na kojima će kamere biti postavljene, a izostala je i stručna analiza o opravdanosti uvođenja ovakvog sistema za video nadzor.

Saznajte više PREUZMITE DOKUMENT

Kako do odgovornijeg i transparentnijeg rada društava kapitala u javnom vlasništvu?

Kako do odgovornijeg i transparentnijeg rada društava kapitala u javnom vlasništvu?

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave je 5. februara 2018. godine započelo postupak javnih konsultacija za izmene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja i predložilo nacrt Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja nakon čega je usledila javna rasprava koja je završena 19. aprila 2018. godine. Jedna od bitnijih (ako ne i najbitnija) izmena koju donosi Nacrt koji je predložilo Ministarstvo odnosi se na izuzimanje pojedinih (verovatno i javnosti najinteresantnijih) organa javne vlasti iz primene zakona ukoliko bi Nacrt bio usvojen. Naime, za razliku od još uvek važeće odredbe Zakona koja predviđa da će se organom javne vlasti smatrati državni organ kao i pravno lice koje osniva ili finansira u celini, odnosno u pretežnom delu državni organ, član 3 Nacrta, koji definiše „organe javne vlasti“,predviđa da se organom vlasti u smislu ovog Zakona neće smatrati društvo kapitala koje posluje na tržištu u skladu sa propisima o privrednim društvima, bez obzira na to ko je njegov član ili akcionar.

Saznajte više PREUZMITE DOKUMENT